Brzina i razmak

Brzina utiče na gotovo sve u saobraćaju: koliko stignete vidjeti, koliko vremena imate za reakciju, koliko daleko se automobil kotrlja prije nego što stane i koliko jak je udar ako nešto pođe po zlu. Zato je ovo jedno od najvažnijih poglavlja u cijeloj teoriji.

Osnovno pravilo: prilagodite brzinu

Znak pokazuje najveću dozvoljenu brzinu, a ne preporučenu. Brzina uvijek mora biti prilagođena onome što zahtijeva sigurnost saobraćaja. Nikada ne smije biti veća od one pri kojoj zadržavate kontrolu nad automobilom i možete se zaustaviti na dionici koju možete pregledati i ispred svake prepreke koja se može predvidjeti (Uredba o saobraćaju (trafikförordningen) 3 kap. 14 §).

To, na primjer, znači da se u mraku morate moći zaustaviti unutar dionice koju osvjetljavaju farovi, a da se prije nepreglednog vrha uspona morate moći zaustaviti ako na drugoj strani stoji automobil.

Kada morate voziti posebno malom brzinom

Uredba o saobraćaju navodi niz situacija u kojima morate voziti dovoljno malom brzinom (trafikförordningen 3 kap. 15 §). Među njima su:

• u naseljenom mjestu (tättbebyggt område),
• kada je vidljivost smanjena zbog svjetla ili vremena,
• kod pješačkih prelaza (övergångsställen) i drugih mjesta gdje pješaci prelaze put,
• gdje se može pojaviti saobraćaj koji presijeca put,
• u oštrim krivinama i na vrhovima uspona gdje je preglednost ograničena,
• kada postoji opasnost od zasljepljivanja,
• pri mimoilaženju na uskim putevima,
• na klizavom putu,
• kada se približavate autobusu, tramvaju ili vozilu za prevoz učenika (skolskjuts) koje je stalo radi izlaska i ulaska putnika,
• kada se približavate djeci na putu ili pored puta,
• kod radova na putu i pored mjesta nesreće.

Premala brzina

Ne smijete ni bez opravdanog razloga voziti pretjerano malom brzinom ili naglo kočiti tako da ometate druge (trafikförordningen 3 kap. 16 §). Prilagoditi brzinu znači, dakle, izabrati pravu brzinu za situaciju, a ne uvijek najmanju.

Ograničenja brzine

Ako nije drugačije označeno znakom, važi (trafikförordningen 3 kap. 17 §):

• 50 km/h u naseljenom mjestu,
• 70 km/h izvan naseljenog mjesta. To se naziva osnovno ograničenje brzine (bashastighet).

U naseljenom mjestu općina smije odrediti da ograničenje bude 30 ili 40 km/h, a Trafikverket (Švedska uprava za saobraćaj) smije odrediti da ograničenje na nekom putu bude 80, 90, 100 ili 110 km/h (trafikförordningen 3 kap. 17 §). Druga ograničenja donose se lokalnim saobraćajnim propisima: općina u naseljenom mjestu i na putevima kojima je općina upravitelj puta (väghållare), a okružna uprava (länsstyrelsen) na javnim putevima izvan naseljenog mjesta. Prema Trafikverketu, ograničenja se od 2008. mogu postaviti na sve desetice između 30 i 120 km/h. Na autoputu (motorväg) važi 110 km/h ako nije drugačije označeno (trafikförordningen 9 kap. 1 §), a na nekim dionicama ograničenje je znakom postavljeno na 120 km/h.

Automobil s prikolicom

S prikolicom (släpvagn) važe niže brzine. Pravila se nalaze u trafikförordningen 4 kap. 20 §, koji 1. decembra 2026. dobija novi tekst (SFS 2026:1052). Za putnički automobil s jednom prikolicom prema novom tekstu ukratko važi sljedeće:

• Prikolica s kočnicama kojima se upravlja radnom kočnicom automobila: najviše 80 km/h.
• Prikolica s inercijskom kočnicom (påskjutsbroms) (uobičajena kočnica na prikolicama za putničke automobile), nezglobnim rudom i ukupnom masom (totalvikt) od najviše 3,5 tone: najviše 80 km/h.
• Prikolica bez kočnica čija ukupna masa, ili masa spremna za vožnju (tjänstevikt) ako je neopterećena, iznosi najviše polovinu mase automobila spremnog za vožnju i najviše 750 kg: najviše 80 km/h.
• Druge prikolice, na primjer prikolica bez kočnica koja je teža od toga ili prikolica sa zglobnim rudom (ledad dragstång): najviše 40 km/h, ako stvarna masa (bruttovikt) prikolice, odnosno koliko ona zaista teži, nije veća od mase automobila.
• U ostalim slučajevima, na primjer kada je prikolica teža od automobila: najviše 30 km/h.

Opis Transportstyrelsen (Švedska agencija za transport) za pravila koja važe prije 1. decembra daje ista ograničenja od 80 i 40 km/h za obične prikolice i kamp-prikolice. Ako je na znaku manje ograničenje, naravno, važi ono.

Zašto je brzina toliko važna

Trafikverket navodi da se rizik od smrti smanjuje za 40 posto ako se sudar dogodi pri 80 km/h umjesto pri 90 km/h. Male razlike u brzini daju, dakle, velike razlike u posljedicama. Istovremeno, bržom vožnjom na običnom putovanju rijetko uštedite više od minute-dvije.

Zaustavni put

Zaustavni put (stoppsträcka) je put koji automobil pređe od trenutka kada uočite opasnost do trenutka kada automobil stane. Sastoji se od dva dijela:

• Put reakcije (reaktionssträcka): put koji pređete prije nego što stignete početi kočiti. Raste u istoj mjeri kao brzina. Ako vozite dvostruko brže, dvostruko je duži.
• Put kočenja (bromssträcka): put od trenutka kada kočnica počne djelovati do zaustavljanja automobila. Raste otprilike s kvadratom brzine. Ako vozite dvostruko brže, otprilike je četiri puta duži.

Trafikverket daje ove primjere za dobre gume, dobre uslove na putu i dobro vrijeme:

Brzina	Zaustavni put
30 km/h	oko 17 m
50 km/h	oko 35 m
70 km/h	oko 56 m
100 km/h	oko 97 m

Razmislite šta tabela znači u praksi. Ako dijete istrči 17 metara ispred vas, pri 30 km/h stići ćete se zaustaviti. Pri 50 km/h, prema Trafikverketu, na istoj dionici još niste ni počeli kočiti i udarate dijete brzinom od 50 km/h.

Zaustavni put postaje znatno duži, na primjer, s istrošenim gumama i ledom na putu. Postaje duži i ako ste umorni, rastreseni ili pod uticajem, jer se vrijeme reakcije produžava.

Razmak do vozila ispred

Razmak do vozila ispred mora biti prilagođen tako da ne postoji opasnost od naleta ako ono uspori ili stane (trafikförordningen 3 kap. 2 §). Zakon ne navodi utvrđenu mjeru.

Pravilo tri sekunde

Jednostavan način da provjerite razmak je pravilo tri sekunde. Izaberite nepomičan predmet pored puta, na primjer znak. Kada automobil ispred prođe pored njega, počnite brojati: „hiljadu jedan, hiljadu dva, hiljadu tri". Ako stignete do predmeta prije nego što završite brojanje, previše ste blizu.

Ovo pravilo je okvirno pravilo, a ne zakonski zahtjev. Tri sekunde su dovoljne u dobrim uslovima. Na klizavom putu, po kiši, u mraku ili kada vučete prikolicu potrebno vam je znatno više.

Neko vozi preblizu iza vas

Ako automobil iza vas vozi preblizu, ne možete mnogo učiniti u vezi s tim vozačem, ali sebi možete dati veću marginu. Povećajte razmak do automobila ispred, tako da možete blaže kočiti ako se nešto dogodi. Propustite onoga ko se žuri.

Zapamtite

• Znak pokazuje najveću dozvoljenu brzinu. Uvijek se morate moći zaustaviti na dionici koju vidite.
• 50 km/h u naseljenom mjestu i 70 km/h izvan njega, ako nije drugačije označeno znakom.
• Automobil s prikolicom s kočnicama: najviše 80 km/h. S prikolicom bez kočnica ograničenje (80, 40 ili 30 km/h) zavisi od mase prikolice.
• Put kočenja raste otprilike s kvadratom brzine: dvostruka brzina daje četverostruko duži put kočenja.
• Zaustavni put pri 50 km/h otprilike je dvostruko duži nego pri 30 km/h.
• Držite razmak od najmanje tri sekunde, a veći pri lošim uslovima na putu.