Okoliš i štedljiva vožnja

Saobraćaj automobila utiče i na klimu i na zrak koji udišemo. Kao vozač možete napraviti veliku razliku načinom na koji vozite, kako održavate automobil i kako planirate putovanja. Štedljiva vožnja (sparsam körning) osim toga je često mirnija i sigurnija vožnja, a štedi i novac.

Štedljiva vožnja nije samo dobar savjet. Tehnika vožnje za manju potrošnju goriva ulazi u cjelovitu ocjenu koju ispitivač Trafikverketa (trafikinspektör) daje na praktičnom ispitu vožnje (körprov).

Šta izlazi iz auspuha?

• Ugljen-dioksid (CO₂) nastaje kada sagorijeva benzin ili dizel. Utiče na klimu, a njegova količina direktno zavisi od toga koliko goriva potrošite.
• Dušikovi oksidi (NOx, kväveoxider) i čestice pogoršavaju kvalitet zraka, posebno u gradovima, i mogu izazvati probleme s disanjem i zdravljem.

Emisije zagađujućih materija iz drumskog saobraćaja uglavnom rastu s većim brzinama. Zato manja brzina na nekim ulicama može smanjiti koncentracije zagađujućih materija u zraku.

Štedljiva vožnja – tehnika vožnje

Švedska agencija za energiju (Energimyndigheten) sažima štedljivu vožnju u nekoliko savjeta:

Vozite s predviđanjem

Gledajte daleko naprijed i pokušajte čitati saobraćaj. Ako vidite da se svjetlo dalje naprijed mijenja u crveno, možete na vrijeme pustiti gas i kotrljati se naprijed, umjesto da ubrzate pa onda kočite. Svako nepotrebno zaustavljanje košta gorivo kada automobil ponovo treba postići brzinu.

Rano prebacujte u višu brzinu

Rano prebacujte u višu brzinu i vozite u što višem stepenu prijenosa, a da motor ne radi teško. Nizak broj obrtaja daje manju potrošnju. Ako automobil ima automatski mjenjač, on to radi sam, ali mirna noga na gasu pomaže.

Ravnomjerno dodavanje gasa

Izbjegavajte trzava ubrzanja. Ravnomjeran pritisak na papučicu gasa i ujednačena brzina troše manje goriva nego stalno ubrzavanje i usporavanje.

Kočite motorom

Kada pustite gas s uključenom brzinom, motor koči automobil (motorbromsning). Kod većine modernih automobila dovod goriva se tokom kočenja motorom prekida, tako da se automobil tada kotrlja potpuno bez goriva.

Poštujte ograničenja brzine

Otpor zraka snažno raste s brzinom. Transportstyrelsen (Švedska agencija za transport) navodi da za svakih 10 km/h iznad otprilike 70–75 km/h potrošnja raste za 0,5–1,0 decilitar po švedskoj milji (mil, 10 km). Vožnja brzinom od 110 umjesto 90 može, dakle, koštati 1–2 dl više po milji, a ušteda vremena je mala.

Ne vozite u praznom hodu

Prazan hod (tomgång) troši gorivo i stvara emisije, a da nikamo ne stižete. Ugasite motor kada duže stojite, na primjer kada nekoga čekate.

Održavajte automobil

Pritisak u gumama

Prenizak pritisak u gumama povećava otpor kotrljanja, pa se troši više goriva. To i troši gume i može pogoršati držanje puta. Energimyndigheten savjetuje da pritisak u gumama provjeravate najmanje svaki drugi put kada točite gorivo.

Krovni kofer i krovni nosač

Krovni kofer (takbox) ili krovni nosač povećavaju otpor zraka, čak i kada su prazni. Skinite ih kada vam ne trebaju.

Nepotrebna težina

Potrebno je više energije da se težak automobil pokrene. Ispraznite prtljažnik od stvari koje ne morate nositi sa sobom.

Hladni startovi i grijač motora

Hladan motor troši više goriva i ispušta više zagađujućih materija prije nego što se zagrije. Energimyndigheten savjetuje da koristite grijač motora (motorvärmare) kada je hladno. Ne preporučuje se da umjesto toga ostavite motor da radi u praznom hodu kako bi se zagrijao. To troši gorivo, a motor se brže zagrije ako mirno krenete.

Gume s klinovima i kvalitet zraka

Gume s klinovima (dubbdäck) troše kolovoz, a trošenje stvara čestice u zraku. Kako bi ispunile normu kvaliteta okoliša za čestice, općine od 2009. mogu donijeti zabranu saobraćaja s gumama s klinovima na određenim ulicama. Od 2011. zabrana može važiti za sve puteve unutar određenog područja. Ako vozite s gumama s klinovima u gradu, pazite, dakle, na znakove o zabrani guma s klinovima.

Ne vozite s gumama s klinovima dalje u proljeće nego što je potrebno. Gume s klinovima dozvoljene su od 1. oktobra do 15. aprila, a izvan tog perioda samo ako vladaju ili se očekuju zimski uslovi na putu.

Ekološke zone

Ekološka zona (miljözon) je područje u kojem određena vozila ne smiju voziti, kako bi se poboljšao kvalitet zraka. O ekološkim zonama odlučuju općine. Postoje tri klase:

• Klasa 1 odnosi se na teške kamione i autobuse.
• Klasa 2 odnosi se na putničke automobile, lake autobuse i lake kamione. Automobili na benzin moraju ispunjavati Euro 5 ili Euro 6, a automobili na dizel Euro 6.
• Klasa 3 ima najstrože zahtjeve i odnosi se i na laka i na teška vozila. Tu smiju voziti samo električna vozila, vozila na gorive ćelije i vozila na plin, a vozila na plin moraju ispunjavati zahtjeve za emisije Euro 6 (Euro VI za teška vozila). Teški plug-in hibridi (laddhybrider) koji ispunjavaju Euro VI također smiju tu voziti, ali ne i plug-in hibridi koji su putnički automobili.

Izaberite način prevoza i planirajte

Putovanje koje se ne obavi nema nikakvih emisija. Nekoliko pitanja koja možete sebi postaviti:

• Može li se jednako dobro ići pješice, biciklom ili javnim prevozom?
• Možete li više obaveza spojiti u jedno putovanje?
• Možete li se voziti zajedno s drugima?

Kratka putovanja s hladnim motorom troše najviše goriva po kilometru. Upravo se ta putovanja često mogu obaviti na drugi način.

Zapamtite

• Štedljiva vožnja ocjenjuje se na praktičnom ispitu vožnje.
• Vozite s predviđanjem, rano prebacujte u višu brzinu, držite ujednačenu brzinu i kočite motorom.
• Svakih 10 km/h iznad 70–75 km/h povećava potrošnju za 0,5–1,0 dl po milji.
• Provjeravajte pritisak u gumama najmanje svaki drugi put kada točite gorivo i skinite krovni kofer kada vam ne treba.
• Koristite grijač motora umjesto zagrijavanja motora u praznom hodu.
• U ekološkoj zoni klase 2 za automobile na dizel potreban je Euro 6, a za automobile na benzin Euro 5 ili 6. Klasa 3 dozvoljava samo električna vozila, vozila na gorive ćelije i vozila na plin.